Na području Krajine, u mjestu Donja Lučka, uz cestu koja vodi od Cazina do Velike Kladuše, stoje impresivni nišani koje lokalno zovu “nišani krajputaši”.
Podizanje nadgrobnih spomenika pored puta nije rijetkost u ovom dijelu zemlje, a postoji i običaj da se pokojnici sahranjuju na drugom mjestu u odnosu na mjesto spomen-obilježja.
Direktor JU “Centar za kulturu i turizam” Cazin, Ermin Beganović, ističe da su Kajtezovića nišani 2006. godine proglašeni nacionalnim spomenikom od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Karakteristična za ove nišane su njihova ornamentika i način gradnje.
Nišani su prilično velikih dimenzija, pri čemu muški nišani prelaze tri metra visine. Većina nišani je izrađena od autohtonog kamena bihacita, a prvi nišani su postavljeni između 1913. i 1964. godine.
Parcela na kojoj se nalazi ovaj spomenik je privatno vlasništvo, što otežava rad Centra za kulturu i turizam u upravljanju nacionalnim spomenicima. Također, porodica koja je vlasnik parcele ne nalazi se u Bosni i Hercegovini, što otežava komunikaciju u cilju poboljšanja vidljivosti spomenika.
Istraživači su prvobitno u Donjoj Lučkoj identificirali 16 nišana, ali se broj tokom godina povećao. Ovo mjesto je ujedno i mezarje porodice Kajtezović, koja tu sahranjuje svoje članove već više od stoljeća. Među prvobitnih 16 nišana, osam je muških i osam ženskih, a razlikuju se po stilu gradnje.
Osnovica nišana ima dimenzije oko 40×40 cm, ukrašena je u donjem dijelu dekoracijama s mnoštvom biljnih motiva. U sredini se obično nalazi ibrik sa manjom, najčešće osmokutnom rozetom. Na srednjem dijelu nišana je natpis na turskom jeziku.
Zona iznad natpisa je ukrašena polumjesecima sa jednom ili više zvijezda. Svi nišani imaju bogato ukrašene turbane, karakteristične za ovaj dio Bosne i Hercegovine. Na bridovima nišana, kao i ispod turbana, nalazi se ukras u vidu tordirane vrpce.
Ženski nišani su manjih dimenzija i smješteni su iza muških, takođe bogato ukrašeni. Umjesto turbana, na njima se nalazi ženska pletenica. U donjem dijelu su i oni ukrašeni biljnim motivima i ibricima sa rozetom u sredini, pri čemu je rozeta bogatije ukrašena. Srednji dio nišana je namijenjen za natpis.
Utjecaj lokalnih majstora, koji su razvili karakterističan tip nišana kroz stoljeća, vidljiv je i na teritorijama istočno od Bosanske krajine. Vanjske površine kamenih nišana su uglačane, a obrađene su alatom koji se i danas koristi u obradi kamena u ovim krajevima – pila i brus.
